Powered By Blogger

уторак, 30. јун 2015.

Kapica za bebe

Evo mene, nakon velike pauze, da vam napisem sta ima novo. Nema me, kompjuter je u kvaru, a i nemam želju da ga popravim, izuzev zbog bloga, i vas čije blogove pratim. S druge strane leti manje sedim za kompom, jer više vremena provodim sa decom van.
Džemper koji sam pominjala u prethodnim postovima sam završila, biće fotografija uskoro, uz to sam svom srednjem sinu isplela džemper. Pravila sam i neke narakvuce kombinacija heklanje  i perle.
Sve ću to u što skorije vreme uslikati i podeliti sa vama.
Trenutno pletem jednu regge kapu. Dva meseca sam pravila pauzu od pletenja, a sada to nadoknadjujem, pa koristim svaki slobodni trenutak za pletenje.
Evo jedne kapice za bebe koje sam odradila u skorije vreme,




Do sledećeg posta
  Jadranka

субота, 23. мај 2015.

Velike i male ruke heklaju

Već mesecima moja osmogodišnja ćerka hekla naučila je bod u bod, mada zna i poluvisoki stubić u uporno hekla.
Tako uveče kada uspavamo braću nas dve se posvećujemo heklanju.


Vrlo često ima želje da joj heklam za njene barbike, pa sam je ja tokom novogodišnjih praznika iznenadila garderobom za njene lutke.
Nova godina je prošla odavno, ali eto nisam našla zashodno da pišem o tome.



Ovo je deo garderobice koju sam uslikala.



Do sledećeg posta
Jadranka

понедељак, 18. мај 2015.

Hello may



 Maj je već došao i gotovo prošao, prolaze dani, meseci godine, i sve prolazi, sve se menja. U tom tutnjanju vremenskih prilika i neprilika menjamo se i mi, misleći da je sve prošlo pored nas da nas nije ni dohvatilo. Ali nažalost nije tako postajemo zreliji, odgovorniji, a ujedno i starimo. gubi se polako ono dete u nama koje je koliko juče htelo da se igra, sa svim i svačim u svojoj okolini. Meni je u pravo naišao neki takav period gde otkrivam da sam nekim delom izgubila ono malo u sebi, ali sve dodje i prodje, idemo napred, jer nazad nema, da ima svi bi se rado vraćali u periode kada su bili najsrećniji, ili pak nesrećni pa da isprave ono što nije bilo dovoljno dobro za njih.
Ja sam se potrudila da u ovom mesecu uradim nešto pozitivno, kako bi mi misli bile pozitivnije sredila sam svoje  i decje ormane, a malo sam se pozabavila i svojim zalihama vunice.






Smestila sam je jednim delom u deo koji je predvidjen za posteljinu, ali vunica mi je draža.





U mesecu maju sam otišla i na mesto gde sam kao dete sa svojim prijateljima stalno palila logorsku vatru.
Mnogo sam srećna zbog toga, jer je prošlo petnaest godina od kada nisam posetila to mesto.


Moja ćerka je nacrtala svoje proleće i okačila na vrtešku.
Do sledećeg posta
Jadranka



субота, 16. мај 2015.

Kud god kreneš ti igle ponesi

Prvo da vam se izvinim zbog nepisanja, nekako ništa ne stižem, malo sunca, manjak vremena, obuzeta decom i kucom, a i raspoloženje mi baš nije na ruku.
U poslednje vreme ne stižem puno da pletem, a i nemam volje, jer deca provedu više vremena vani nego unutra. Valjda je to i normalno, zima je dugo trajala, pa nam je svima dosadila kuća, svi smo poželeli malo širine i prostora. I ako ne stižem kući da pletem, primetila sam kod sebe da kad god krenem u neku posetu, ja stavim igle i neophodan pribor u torbu, dok sedim i pričam, da ne gubim vreme. Jer vreme je novac.



Ovo je moj novi kardigan, onako tanani, koji sam gotovo zavrsila, ali rukave nikako da sednem i odradim, jedan sa m zavrsila sinoc, nadam se da ce i drugi biti gotov u ponedeljak.
Što se tiče mog cveća, polako cveta jedno za drugim, godišnja doba se smenjuju brzinom svetlosti, da ne mogu da u očim kako vreme u stvari brzo leti.



 Jedan prekrasan maslačak iz mog dvorišta.



Jedno od mojih omiljenih, već je uvenulo, kratko traje, ali je predivno.


Moj kameni cvet je procvetao, ove godine imam dva, jer ga svake godine u jesen izvadim iz saksije i razdelim lukovice, i tako proizvedem više njih.

Do sledećeg posta
   Jadranka

понедељак, 20. април 2015.

Orezivanje dracene

Danas sam nakon velikog razmišljanja orezala moju dracenu od dva i po metra. Gajim je već šest i kusur godina ni jednom nije orezana, samo je rasla u visinu, nije pustala pelcere, sve do ove godine.
Shvatila sam i zašto je to tako, jer sve vreme je držim iznad peći, ali ove godine zbog renoviranja i njene novonastale visine preselila sam je u spavaću sobu, koja joj je očito prijala.Bez obzira što je pustila dosta pelcera ja sam odlučila da je obrežem, jer je njena visina uzela maha i ni na šta ne liči više.
Link za pravilno orezivanje dracene pogledajte ovde.
I tako čekala sam da osvane sunčan dan i da krenem, kupila sam kalemarski vosak.



Dobila sam 26 grančica koje treba da ispelcujem, nadam se da će se moja dracena primiti.










Evo i pelcera koje je uspela da pusti u toku zime.



Vrhove koje sam odsekla sam stavila u teglu da puste žile.




Ovde možete pogledati kako je izgledala nekad, mada je još porasla.
Do sledećeg posta
Jadranka

четвртак, 16. април 2015.

Na izgled dosadan dan


Fotografija preuzeta sa interneta




 Moje današnje prepodne izgleda ovako
-Ustajanje u 7 h
-Pijem kafu, onako s nogu što bi se reklo
-Spremam indijance za vrtić
-Odlazak u vrtić
-Odlazak u labotatoriju, redovna kontrola, gvoždje stalno varira.
-Laboratorija puna ljudi, svi ulaze preko reda, ovaj put ćutim i čekam, nisam više ni trudnica, ni porodilja.
-Nakon dva sata čekanja, i slušanja raznoraznih priča, odlazak kući
-Postavljanje doručka ostalim članovima porodice
-Ostalo sve poznato, pranje sudova veša, pospremanje kuće i čuveno kuvanje ručka.
-Uz to sam stigla da presadim neko cveće i zalijem ostalo




 Procvetalo je moje omiljeno cveće.
Malo sam i plela, jer su protekli praznici, pa sada može.
Započela sam jednu maramu, čipkastim bodom.






 Prvi put pletem nešto ovako nadam se da će biti lepo.
Za vreme praznika sam malo šarala po internetu i našla dve stvarčice koje su mi se puno svidele.


Preuzeta sa interneta

Ova haljina me oduševila, baš me podseća na proleće.



Preuzeta sa interneta

Ovaj šešir me oduševio i razmišljam da uradim sličan.
Do sledećeg posta
 Jadranka

среда, 1. април 2015.

1. april


Danas je prvi dan aprila, kada se smišljaju prvoaprilske šale, moja ćerka celo jutro pokušava da se našali sa mnom da bi mi rekla ono čuveno aprililililili.





A mene je juče uslikala bratanica, onako brzinski, u mome kardiganu, kako dani prolaze ja sm sve zadovoljnija njime.
Uživajte u današnjem danu i prvoaprilskim šalama, uživajte sa svojom decom, jer veoma brzo porastu.
Do sledećeg posta
Jadranka

понедељак, 30. март 2015.

Kardigan

Dobro veče! Na izgled oblačan, jesenji dan, a meni sunce sija, lepo sam raspoložena, zavrsila svoj kardigan. Zadovoljna sam i ponosna, zato sto samo ja imam takav i zato što sam ga sama napravila za sebe, to su čari ručnih radova.
Evo kako je sve počelo...
Zapravo videla sam ovu fotografiju.




Fotografija preuzeta sa interneta
Čim sam je videla oduševila sam se, pošto nisam mogla pronaći isti materijal, ja sam iskoristila ono što sam imala, i ono što sam mogla naći Klot & Frket shop, u toj prodavnici se može naći veliki izbor, posetite sfacebook stranicu.
Prvo sam uradila ledja tako sam naučila od iskusnijih pletilja, i ako to nisam znala da li ima veze plesti prvo ledja ili prednjicu. Zatim sam isplelela levu i desnu prednju stranu, i ako sam videla da mi tu nešto ne štima, ja sam već spojila delove, opheklala da bih videla kako izgleda moj kardigan. čak sam i konce uvukla, sve sredila. Kada sam sve to obavila nedostatak koji sam uvidela ranije, još više se primećivao. Greška je bila u tome, da sam previše petlji svela u izrezu oko rukava.



  

 Vodila sam se pravilom iz jednog časopisa, ne razmišljaću dato zavisi od debljine prediva kojim se radi. Tražila sam pomoć online prijatelja iz grupe Pletenje, koju moram javno da pohvalim i ako je grupa grupa tajna, ali ko god ima dobre namere može se priključiti. U toj grupi postoje divne žene, nesebične žene, koje su uvek spremne za pomoć. Uz pomoć njih sam shvatila mnoge stvari koje mi nikako nisu bile jasne.
Sve u svemu ja sam oparala svoj džemper, a nije mi bilo baš lako jer sam tako ukrila krajeve da ih nikako nisam mogla pronaći. Kada sam već krenula sa paranjem, oparala sam i ovaj crni i zeleni deo koji vidite na slici, jer je bio tanji od ostalog prediva, i onda je baš vukao ostatak džempera.
Brzo sam krenula u nove pobede, svela sam rukave, mnogo manje i to je bio pun pogodak.


Danas sam prošetala svoj kardigan, i bila sam baš  srećna i ponosana, sada sam spremna za nove i ozbiljnije poduhvate. Ali nije imao ko da me fotografiše unjemu.
Što se tiče šivenja, šav mi se ne primećuje prvi put sam šila sa lica, i mogu vam reći da je mnogo bolje.
Opširnije o tome možete naći ovde.




Evo mog kardigana sa prednje strane.




A evo i sa ledjne strane.
Ja sam se večeras baš raspisala.
Do sledećeg posta
Jadranka

среда, 25. март 2015.

Pletenje i paranje

Kako godine prolaze, menjamo se i mi, sve ono sto smo nekad voleli, prestajemo da volimo ili volimo manje. Nekada nisam volela proleće i ako je proleće godišnje doba kada se sve budi, čak se i puno ljubavi dešava u proleće, kod mene nije bilo tako uvek sam bila pospana i to mi je jako smetalo, čak i sto se tiče oblačenja uvek je bilo nešto izmedju da nisam znala kako ću.




 Tri godine unazad kod mene se nešto promenilo, počela sam iskreno da uživam u proleću i svim čarima koje nam ono donosi, a najviše u cveću i zelenilu koje nas okružuje sa svih strana. Ovo su prvi vesnici proleća , moja ćerka ih je pronašla ljubičice i maslačak.

Kao što rekoh u prethodnom postu, trenutno sebi pletem džemper, hoću reći pri kraju sam, tako da će te ga uskoro videti.


Moj džemper će od prilike izgledati ovako stim što nisam našla ovakve trake za rad, već sam sama nešto iskombinovala.

Radove koje sam započela ove godine sam ubrzo i oparala.
Planirano, ali nezavršeno.



Ovaj konac sam kupila pre dva meseca, svideo mi se zbog srme a imalo ga je svega 40gr, tako da sam započela kapu i oparala je jer nije bilo dovoljno vunice, biće za neku malu kapicu.



Od ovog divnog konca sam počela plesti jedan šal, ali nije me zaintrigirao šal, već mustra bod krila, želela sam videti da li ja to umem da odradim, kada sam videla da  mi ide od ruke, oparala sam ga.



Prelep konac sa šljokicama baš po mom ukusu, ali tamo gde sam ga poručila bilo ga je svega 50 gr, inače je tanak, pa zato ima dobru dužinu. Spojila sam ga sa teget pamukom želeći da dobijem maramu, ali sam pred kraj marame uvidela da neću imati dovoljno konca, pa sam i to oparala.



Ovo je deo prediva kojim pletem svoj džemper.
Do sledećeg posta
  Jadranka

субота, 21. март 2015.

Prolece

Osvanuo je prvi dan proleca, ali proleće u pravom smislu, ja sam dan posvetila deci i prirodi, tj. uživanju.
Dan je bio neobično sunčan i lep jednostavno je mamio vani, tako da sam danas zapostavila sve svoje obaveze, veš, čak i ručak, pletenje, a trenutno pletem sebi džemper koji polako privodim kraju. Pa imamo i mi žene valjda pravo da jednom damo sebi oduška.
Sve se da uraditi, s tim što sam jutros jedva oči otvorila, nikako da se probudim, ali su me deca probudila u osam, a mogla sam još dugo spavati.



 Jedan divan maslacak u mojoj basti.



 Cvece koje sam dobila od svoje kcerke na poklon.




Naša mala kuca koju smo odhranili od svega pet dana, jer joj je majka nastradala, ali njoj ću posvetiti drugi post, i ona je danas uživala sa nama.

Do sledećeg posta
    Jadranka

понедељак, 9. март 2015.

Porucene heklane mindjuse u crnoj boji

Pre nekoliko meseci sam imala porucene, heklane mindjuse, ali to nisam podelila sa vama.
Radila sam ih uz pomoc zice i konca, evo kako izgledaju.



Pre nego sto dam uradila ove, uradila sam ih nekoliko, ali mi se ove najvise dopadaju, zica im je dala pravu cvrstinu, i naravno one su bile probne, praksa puno znaci.

Ove su bas velike, meni izgledaju nekako avangardno.
Do sledeceg posta
      Jadranka

четвртак, 5. март 2015.

Lizeza - ogrtac

Pribor:300 gr vune, po mogućstvu sa cetiri niti, igle broj 4, kukica broj 4.
Bodovi: bod podvezice, mrežasti bod, obicni prugasti bod, niski stubići, račji bod.
Namaći 70 petlji i plesti mrežastim bodom broj 1 120 cm, i to svaka dva reda pletući prve i poslednje 4 petlje bodom podvezice.
Izrada: Uzeti petlje na kraćim krajevima i plesti obicnim prugastim bodom 6 cm, uzimajući po dve petlje zajedno u prvom redu. Orukavlja zatim ušiti i ovičiti jednim redom niskog stubica i jednim redom račjeg boda.
Mrežasti bod: Namaći parni broj petlji . Sve redove plesti na sledeći nacin: * jedan navituljak, 2 petlje uraditi zajedno*.
Prugasti bod: 1. red: jedna petlja pravo, jedna petlja obrnuto.
2. red i ostali redovi: * jedna petlja pravo na pravu petlju iz donjeg reda, jedna petlja obrnuto na obrnutu petlju iz donjeg reda*.
Račji bod: Uradi se jedan red niskih stubića( kukica se ubode u petlju nit se prebaci preko kukice, izvuce se petlja, nit se prebaci preko kukice, pa se izvuce prelazeći preko dve petlje) i jedan red račjim bodom, to jest jos jedan red niskih stubića samo sto se radi s leva na desno bez okretanja pletiva.










Do sledećeg posta
Jadranka

среда, 4. март 2015.

Maslinaste carape- cizme

Proslog puta sam heklala tirkizne cizmice za sebe, sada cu vam predstaviti jedne maslinaste koje sam odradila za poklon. Radjene su od ciste vune, prirodno bojene.
Razmisljala sam puno u poslednje vreme da li prodavati rucne radove ili ih raditi samo za svoje potrebe.
Reci cu vam da sam odlucila da pletem za sebe i svoju decu, i naravno za poklon meni dragim osobama koje znaju da cene rucni rad.
Na ovo razmisljanje me je inspirisala jedna starija gospodja koja je htela da joj ispletem sal i kapu pirinac bodom, za 600 RSD. Jasno mi je da ima 70 godina i da ne zna da plete sto znaci da ne zna ni da ceni rucni rad, ali da je ponizavajuce jeste, ispratila sam je put Kineza.
Ali da se vratimo na temu, ja sam ovaj put poklonila carape osobi koja voli i ceni rucni rad.






Proslog puta sam jedva napravila drugu, a sada dok sam radila jednu vodila sam evidenciju ili semu, naravno samo meni razumljivu kako napraviti drugu, i uspela sam.





Do sledeceg posta
 Jadranka

недеља, 1. март 2015.

Heklano-sivena haljina za devojcice

Ovu haljinu sam uradila cerki za osmi rodjendan, njene drugarice su bile odusevljene, tako da su sve pozelele da imaju istu.




 Cim sam je zavrsila odmah sam je i fotografisala. Ove srebrne masnice sam uklonila, samo sam probala kako stoje, smatram da su suvisne. Jer je donji deo siven od crnog materijala sa sljokicama, a gornji je heklan.




 Haljina je masta moja cerke, a mama je bila tu da je odradi.
Evo kako njoj pristaje.







Fotografija ni je opet mutna, iskreno se izvinjavam zbog toga.



Do sledeceg posta
 Jadranka